Dolaskom na čelno mjesto ministarstva obrane novi je ministar Ante Kotromanović već najavio neke promjene u bliskoj budućnosti. Svakako da je najveća među njima najava o izdvajanju nekih poslova iz sustava obrane i mogućnost da takve poslove za MORH i OSRH obavljaju civilne tvrtke. Velika Britanija i Njemačka kao primjer Riječ je o modelu “defense outsourcing” koji se, barem kad je riječ u Europi pojavio nakon Hladnog rata,  a najbrže su ga počeli primjenjivati Britanci sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. Nešto opreznije, ali temeljitije u projekt krenuli su Nijemci početkom 21.stoljeća da bi spomenuti model dobio na značaju u protekle dvije-tri godine u doba najveće ekonomske krize kada su vojni proračuni značajno smanjeni zbog obuzdavanja državnih deficita. Zbog smanjenja vojnih proračuna primjenjivane su različite mjere pritom i to od umirovljenja osoblja, smanjenja broja vojnika u misijama, odgađanja nabave vojne opreme i procesa modernizacije. Prema nekim procjenama vrijednost poslova koji će se po modelu “defense outsourcing”  ponuditi na tržištu, a donedavno su bili vezani isključivo za vojni proračun porasti će sa sadašnjih 13,77 milijardi USD na 22 milijarde USD. Definitivno je riječ o trendu koji se sa zapada sve više širi na istok. Tendencija je jasna, a to je da vojska i njezini vojnici, časnici i zapovjednici budu isključivo fokusirani na core-bussiness, a to je planiranje i izvođenje borbenih operacija. Hrvatska bez ikakvog iskustva Na taj način povećat će se efikasnost vojnog sustava i dugoročno će se učiniti uštede. Procjenjuje se da će u svijetu ponajviše izdvajanja biti na području vojnog zrakoplovstva i to 52 posto od ukupnog broja izdvojenih djelatnosti iz obrambenih sustava što je i razumljivo. Naime, zrakoplovstvo je vrlo skup, kompleksan i zahtjevan sustav bilo po pitanju obuke ili održavanja. Gdje se nalazi Hrvatska po tom pitanju? Zasigurno je da se Hrvatska ne može uspoređivati sa zemljama poput Velike Britanije ili Njemačke, ali je i istina da već sada mora temeljito proučavati njihove “outsourcing” modele ponašanja, jer Hrvatska u tome nema baš nikakva iskustva. Nužno je napraviti katalog svih djelatnosti koje bi se mogle izdvojiti iz oružanih snaga i da ih za potrebe obrambenog sustava obavljaju civilne tvrtke. Naravno, treba biti svjestan i činjenice kako možda u Hrvatskoj i nema specijaliziranih tvrtki za pojedinu djelatnost zbog nerazvijenosti samog tržišta. Veliki broj djelatnosti pogodnih za izdvajanje Nakon što se sastavio popis želja i mogućnosti trebalo bi usporediti cijenu koštanja takvih djelatnosti unutar obrambenog sustava sa cijenom na civilnom tržištu kroz neki period i tome slično. Dakle, potrebgno je provesti analizu tržišta. Zasigurno, postoje područja u OSRH koja su već odavno trebala biti izdvojena iz vojnog sustava kao što su protupožarne aktivnosti, sudjelovanje HRZ-a u spašavanju planinara, medicinski letovi za potrebe Ministarstva zdravstva. Država bi morala konačno krenuti s projektom uvođenja višenamjenske helikopterske službe umjsto da to obavlja MORH. U Njemačkoj je primjerice iznajmljivanje, održavanje i čišćenje odora posao civilnih tvrtki, a nešto slično moglo bi se napraviti i u Hrvatskoj. Potom, početnu obuku pilota mogle bi davati privatne pilotske škole kao što je slučaj u Izraelu. Informatičke tvrtke mogle bi razvijati baze i različita programska rješenja za potrebe obrambenog sustava. Monopol jedne tvrtke u prehrani vojnika nije više moguć kao što je slučaj do sada. Potrebno je uvesti više ponuđača usluga na tom području radi povoljnije cijene usluga. Posebna su priča zaštitarske tvrtke koje bi mogle čuvati sve vojne objekte u Hrvatskoj osim desetak najvažnijih kao što su sjedište MORH-a i OSRH te pojedinih zapovjedništava. Uredništvo