Ruski predsjednik Vladimir Putin završio je sa prvom fazom operacije okupacije Krima. To nije nigdje javno objavljeno, ali dva su događaja koja potvrđuju završetak vojnih aktivnosti na tome području. Prvi je sjednica Vijeća sigurnosti UN-a koja je održana na poziv Rusije, a drugi događaj završetak vojnih vježbi uz granicu sa Ukrajinom. Na sjednici Vijeća sigurnosti ruski veleposlanik je pojasnio razloge dolaska većeg broja ruskih vojnika na Krim čime je želio staviti točku na “I” kad je u pitanju vojni angažman Rusije. Sa razlozima se možemo ili ne moramo složiti, ali činjenica jest da je bilateralnim ugovorom Rusija-Ukrajina dozvoljeno stacioniranje 25 000 ruskih vojnika na Krimu, pa se ovo danas ne može smatrati intervencijom, ako i jest intervencija onda je pokrenuta zbog zaštite ruskih državljana i građana na Krimu od najava napada ekstremne ukrajinske desnice nakon svrgavanja ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča. Tako zbori ruski veleposlanik u UN-u. Naglasio je kako nema nikavih sukoba sa ukrajinskom vojskom niti među stanovništvom, a ruska vojska nije učinila niti jedan korak kako bi ugrozila mir na Krimu. Prema tome, nema vojne intervencije. Crnomorska flota je zbog novonastalog stanja u Kijevu obilježenog nasiljem morala pojačati sigurnost svojih postrojbi i infrastrukture, pa tako i osigurati da se nitko iz vojarni ili zapovjedništva ukrajinske vojske na Krimu ne odluči napasti ruske snage zbog čega su objekti ukrajinske vojske stavljeni pod nadzor. Dakle, sve je odrađeno po pravilima službe u slučajevima kada se događa nasilna revolucija u Kijevu, a legitimno izabrani predsjednik bježi iz vlastite zemlje.  Isti dan kada se ruski veleposlanik obratio Vijeću sigurnosti, ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je završetak vojnih vježbi uz granicu sa Ukrajinom, time je dao do znanja kako inicijativu prepušta diplomatskim aktivnostima i razgovorima sa međunarodnom zajednicom. To sada može učiniti, jer je zaokružio nadzor nad Krimom, ukrajinskim vojnim bazama i ključnim komunikacijama te zračnim lukama. Bilo kakav pokušaj vojne intervencije, već sada podjeljene ukrajinske vojske na Krim, bio bi samoubilački potez sadašnjeg ukrajinskog vodstva u Kijevu, a proglašenje opće mobilizacije u Ukrajini učinjeno je samo zbog unutarnjopolitičkih razloga. S druge strane, Zapad je još jednom pokazao raznolikost mišljenja i neslaganja na što je Putin i računao. NATO je sazivao sastanke bez konkretnog odgovora, a ništa bolja se nije pokazala ni Europska unija. Galama i prijetnje sankcijama Rusiji sve su tiše, a sve je više onih koji pokušavaju razgovorima smanjiti napetosti. Ako je majdanska vlada u Ukrajini pomišljala kako će NATO i EU ustati protiv Rusije, onda ne zaslužuje voditi zemlju, jer su to katastrofalna politička predviđanja bez ikakvog temelja. Što traži Putin? Vrlo jednostavno, za sve one na Zapadu koji su slabog pamćenja. Ukrajinski predsjednik Janukovič i oporba potpisali su sporazum 21.veljače 2014. Francuski, poljski i njemački ministri vanjskih poslova tijekom noći 21. veljače održali su krizne razgovore s vladom i opozicijom koji su doveli do potpisivanja sporazuma kojim su se trebali prekinuti sukobi na ulicama. Ukrajinski parlament je dekriminalizirao kazneno djelo zbog kojeg je u zatvoru bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko i time su je pustili iz zatvora. Prema sporazumu, u 48 sati napisao se prijedlog zakona po kojem se odbacuje sadašnji ustav, a ponovno na snagu stupa onaj iz 2004. godine. Nadalje, planirano je stvaranje vlada nacionalnog jedinstva, smanjenje predsjedničkih ovlasti i održavanje prijevremenih izbora. Potpisivanje dogovora pozdravile su i Europska unija i SAD-a. SAD prijeti i težim sankcijama za dužnosnike ukrajinske vlade ako se ne budu držali sporazuma. Nažalost, nisu propisali sankcije za one koji se sa oporbene strane nisu pridržavali Sporazuma, jer je samo dan poslije nakon potpisivanja Sporazuma nastupio kaos u režiji oporbe i ekstremne desnice, a Janukovič u strahu za vlastiti život napustio zemlju. Niti jednu riječ kritike, osude ili upozorenja nisu oporbi uputili zbog kršenja Sporazuma EU, SAD i Zapad. Ako je netko mislio da će Putin mirno gledati kako šačica od nekoliko tisuća ekstremnih desničara ruši državu od 46 milijuna stanovnika, državu sa kojom je Putin nedavno potpisao ugovor o zajmu vrijednom nekoliko desetaka milijardi USD i sa kojom Rusiju vežu gospodarski i drugi interesi, prvenstveno dogovoru o izlasku ruske Crnomorske flote na toplo more, onda je zalutao u politiku. Putin će tražiti povratak na Sporazum od 21. veljače, to je sasvim sigurno. Svjestan je da povratak Janukoviča neće biti moguć, ali će ga zatražiti. Kompromisom će biti spreman žrtvovati Janukoviča, ali zauzvrat će tražiti ustupke, osobito nakon referenduma na Krimu o nezavisnosti. Tako će se povlačiti potezi slični onima u šahu.   Autor: Mario Duspara