Vijest da su Bahrein, Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Libija, Jemen i Maldivi prekinuli diplomatske veze s Katarom, mogla je iznenaditi samo slabo upućene.

Napetosti između Katara s jedne i Saudijske Arabije s druge strane nisu ništa novo, kao što nije novost da Saudijska Arabija prekida odnose s ovom državom.

Prije nešto više od tri godine, 5. ožujka 2014. godine, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein povukli su svoje veleposlanike iz Katara, optužujući tu zemlju da se “miješa u unutarnje stvari drugih država”. I tada, kao i danas, problem je bio Iran.

Katar, slično kao i Saudijska Arabija, ima dobre odnose s mnogim radikalnim skupinama u svijetu, ali za razliku od Saudijaca, ima dobre odnose sa Hezbolahom i Iranom, u čemu se nalazi i ključ najnovijeg prekida diplomatskih odnosa.

I Saudijska Arabija i Katar su članovi Vijeća za suradnju Perzijskog zaljeva (GCC), ali za razliku od Saudijaca i svih ostalih članova tog Vijeća, Katar ima vrlo bliske odnose s Iranom i jedina je bogata zaljevska država koja nema neprijateljski stav prema Teheranu. Jedine dvije članice GCC-a koje danas nisu prekinule odnose sa Katarom su Oman i Kuvajt.

To se ne sviđa Saudijskoj Arabiji, koja u Kataru ima saveznika, koji je ujedno i saveznik njihovog najvećeg neprijatelja.

Borba za regionalnu prevlast između Saudijske Arabije i Irana traje desetljećima, a službenom Rijadu nikako ne odgovara politika Katara prema Iranu i tu nastaje problem.

Nakon što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Maldivi i Bahrein prekinuli sve odnose s Katarom, ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje uputilo je priopćenje.

“Mjere su neopravdane i temeljene su na tvrdnjama i navodima koji, ustvari, nemaju temelja”, navodi se u priopćenje. “Cilj je jasan, a to je nametnuti nadzor nad državom. To je, samo po sebi, kršenje njezinog suvereniteta”, dodaje se u priopćenju MVP Katara.

Ovakva odluka Saudijske Arabije dolazi samo nekoliko dana nakon što je predsjednik SAD Donald Trump posjetio Rijad. Očito je kako je Bijela kuća dala pozitivan signal Saudijcima za ovakav potez, tim prije što je Katar javno i otvoreno podržavao Hillary Clinton u predsjedničkoj kampanji. Svakako vrijedi spomenuti kako je Katar bio jedan od većih donatora Clinton fondacije, što Trump, očito, nije zaboravio.

Međutim, Katar u cijeloj priči nije ostao izoliran. Uz Iran, ova država imai dobre odnose s Irakom, Sirijom, Rusijom, SAD, Velikom Britanijom i EU, a financijska moć ove zaljevske državice je u rangu one koju posjeduje Saudijska Arabija, pa ovaj spor nije ni blizu svog vrhunca. Ono pravo tek dolazi.

Kada je riječ o Republici Hrvatskoj i odnosima s Katarom, treba reći kako su oni u punom zamahu u posljednjih nekoliko godina, prije svega zbog obrambene suradnje. Tri skupine pripadnika specijalnih vojnih postrojbi u Republiku Hrvatsku je poslano u siječnju, ožujku i travnju 2016. kako bi se obučili za gađanje snajperima, za borbu protiv improviziranih eksplozivnih naprava, za protueksplozijsku zaštitu te pretragu vozila, osoba i objekata. Kako smo neslužbeno doznali, hrvatska strana im je osigurala gađanje sa RT 20mm snajperskom puškom koju su Katarci i kupili. Prije toga, 26. rujna 2014. godine, 18 pripadnika Oružanih snaga Države Katar završilo je tečaj „VIP Close Protection and Escort Security“ (Osiguranje i zaštita VIP štićenih osoba). Obuku je od 9. do 26. rujna provodila Pukovnija vojne policije HkoV-a, dok je nositelj zadaće bila Služba vojne policije GS OS RH.

Vrhunac svega bio je posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Kataru u travnju ove godine u nastojanju da otvori vrata hrvatskim tvrtkama na tržištu tog bogatog zaljevskog emirata. Predsjednica se u Dohi sastala s katarskim premijerom, šeikom Abdullahom bin Nasserom bin Khalifom Al-Thanijem, te s emirom, šeikom Tamimom bin Hamadom bin Khalifom Al-Thanijem. Privlačnost te zemlje za poslovanje leži u visokom standardu koji omogućuju bogate rezerve nafte i plina. Energenti stvaraju 90 posto izvoza i više od 75 posto proračunskih prihoda tog emirata s oko 2,5 milijuna stanovnika, od čega je Kataraca 310.000.

Katar je već ranije pokazao interes za planirani LNG terminal na Krku, strateški projekt Hrvatske i EU-a koji bi trebao biti operativan 2019. i cilj mu je smanjiti ovisnost Europe o ruskom plinu. Građevinski zamah zbog Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. prilika je hrvatskim građevinskim tvrtkama, a činjenica da je Katar jedan od velikih kupaca oružja šansa je vojnoj industriji. U Katar su tada stigli predstavnici desetak hrvatskih kompanija, medu ostalim Crosca, Đure Đakovića, Končara, Jadranka Hotela i Podravke.

Zbog novonastale situacije za koju je velikim dijelom kriva i američka politika na Bliskom istoku, Republika Hrvatska bi trebala prvenstveno se voditi vlastitim nacionalnim interesima, a to je stvaranje prilika za uspjeh hrvatskog gospodarstva na tržištu Katara i održavanje dobrih diplomatskih odnosa što je u skladu s politikom EU.