ZAGREB, 3. prosinca (Hina) – Transparency International Hrvatska (TIH) objavio je u četvrtak kako je Hrvatska ocjenjena kao država s umjerenim rizikom od korupcije u obrambenom sektoru.

S umjerenim rizikom od korupcije ocjenjena je kao još osam članica NATO-a (Bugarska, Češka, Francuska, Grčka, Mađarska, Italija, Litva i Španjolska), te četiri partnerske države (Austrija, Bosna i Hercegovina, Gruzija i Srbija).
“Antikorupcijski indeks obrambenog sektora kojim je Hrvatska ocijenjena prosječnom ocjenom umjerenoga koruptivnog rizika upućuje na to da je potrebna dodatna odgovornost svih aktera u sustavu obrane i nacionalne sigurnosti kako bi se osigurala poboljšanja, posebno u procesima javnih nabava i operacijama u kojima sudjeluju hrvatske Oružane snage”, istaknula je tim povodom predsjednica TIH-a Davorka Budimir.
Istraživanje Transparency Internationala bilo je usmjereno na pet područja koja se smatraju izložena rizicima od korupcije – politiku, financije, kadrove, operativne poslove i javnu nabavu i uključilo je 33 države; 21 članicu NATO-saveza i 12 partnerskih država. Polovica članica NATO-saveza ocijenjene su kao države koje imaju jako nizak ili nizak rizik od korupcije, a dvije države (Portugal i Turska) ocijenjene su kao države s visokim rizikom od korupcije u obrambenom sektoru.
Kako ocjenjuje TIH, u Hrvatskoj je dostupno malo informacija o učinkovitom upravljanju financijskim sredstvima u obavještajnom te sigurnosnom sektoru. Istraživanje je pokazalo kako su javno dostupni ukupni podatci za svaku instituciju unutar proračuna. Financijski podatci za Vojno-obavještajnu agenciju za sigurnost protežu se na različite stavke u proračunu Ministarstva obrane te se mogu procijeniti. Postupak imenovanja za starije obavještajne dužnosnika je nejasan i bez transparentnih kriterija, naveo je TIH.
Osim toga, ocjenjuje se dalje, drugo važno područje ranjivosti su offset programi. Zbog nedostatka jasnih propisa koji bi zahtijevali veću transparentnost, omogućeno je da mnogi podatci ostaju potpuno tajni. Offset programi trenutačno su regulirani nižim pravnim aktima, tako da ministrima obrane i gospodarstva omogućuju da pregovaraju o uvjetima izravno s izvođačima bez jasnih procedura, upozorava TIH.
Prema izvješću Transparency Internationala, mnogim članicama NATO-saveza i partnerskim državama nedostaju mehanizmi kontrole u transparentnosti obrambenog sektora. Iako postoji obveza poštovanja načela demokracije i vladavine prava, izvješće ističe jaz između institucionalnog nadzora i antikorupcijske kontrole, navodi TIH.
Antikorupcijski indeks obrambenog sektora (GI) procjenjuje “postojanje i djelotvornost institucionalnih i neformalnih kontrola za upravljanje rizikom od korupcije” te njihovu provedbu u obrambenim i sigurnosnim institucijama. Indeks se izračunava na temelju 77 pokazatelja iz javno dostupnih izvora i anketiranjem neovisnih stručnjaka kako bi se procijenio integritet obrambenih institucija.
U izvješću se navodi da devet članica NATO-saveza koje su među top 20 izvoznika oružja (Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Španjolska, Italija, Nizozemska, Kanada, Norveška i Turska) nisu imale nadzor zakonodavne vlasti nad tim izvozom, nego su izvozile u države s visokim rizicima od korupcije i u one s nedovoljnom zaštitom ljudskih prava.
Izvješće je dio studije o integritetu u svjetskim institucijama obrane. Dosad objavljeni podatci za Srednji istok, Aziju i G20 pokazuju, navodi TIH, da svjetski vojni izdatci dramatično rastu točno u onim mjestima gdje je upravljanje najslabije, što je prijetnja međunarodnome miru i stabilnosti.