Washington i Reykjavik potpisali su sporazum koji se odobrava povratak američkih snaga na Island, članicu NATO-a, bez vlastitih oružanih snaga, a zbog rastućih napetosti s Moskvom, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova Islanda.

“Sigurnosno okruženje u Europi, uključujući sjeverni Atlantik, promijenilo se u posljednjih 10 godina, a islandske i američke vlasti suglasne su da se to odrazi i na novu deklaraciju”, rekla je islandska ministrica vanjskih poslova Lilja Alfredsdottir u priopćenju. “Konkretno, želimo, ovom novom izjavom, označite rotacijsku prisutnost američkih vojnih snaga na Islandu, što predstavlja iskorak u našoj suradnji.”

Sjedinjene Američke Države zajamčile su Islandu obranu još od 1951. nakon sporazuma između dviju zemalja. Tijekom Drugog svjetskog rata, Keflavik vojna baza bila je ključna američka baza i takvom je ostala tijekom Hladnog rata.

Njezina korisnost za Saveza nestala je tijekom godina, što je navelo Washington da povuće svoje oružane snage 2006. Međutim, u posljednje dvije godine, američka vojska je pokrenula misiju zračnog nadzora NATO-a sa islandskog teritorija. Pokretanje takve operacije došlo je zbog rastućih napetosti s Moskvom koja pokazuje “sve veći interes za regiju i transportne rute Arktika. Ruske podmornice su primijećene u sjevernom Atlantiku, daleko od obala Velike Britanije i Norveške te u Baltičkom moru.

Američko-islandska deklaracija potpisana ovog tjedna također kaže kako će dvije zemlje “istraživati povećanje suradnje, uključujući i eventualne zajedničke vježbe, aktivnosti obuke i razmjenu osoblja” u akcijama traganja i spašavanja.

U svom proračunu za 2017., Washington je izdvojio 21,4 milijun USD za nadogradnju Keflavik baze s ciljem stacioniranja P-8 izvidničkih aviona.