Bruxelles, 6. srpnja 2016 (AFP) – Čelnici NATO-a sastat će se 8-9. srpnja u Varšavi kako bi dovršili najveću reorganizaciju Saveza nakon raspada Sovjetskog Saveza zbog opasnosti od agresivnog i nepredvidljivog ponašanja Rusije. Savez predvođen SAD-om postavlja “Readiness Action Plan” kako bi se osigurao od bilo kakvih iznenađenja poput onih koji su se dogodili u istočnoj Ukrajini te pripojenjem strateškog Krimskog poluotoka Rusiji.
Ključna pitanja o kojima će se raspravljati:

Proračunska izdvajanja za obranu

Čelnici NATO-a poduzeli su prvi, ključni korak na summitu 2014. u Walesu kada su se složili da zasustave trend smanjenja vojnih proračuna i preokrenu ga u smjeru stabilizacije i postupnog povećanja na 2% BDP-a. Od tada do danas, napredak je samo djelomičan, pet od 28 zemalja članica ispunjava postavljeni cilj izdvajanja 2% BDP-a za obranu.  Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je Savez prekinuo sa rezovima, povećao zajedničku potrošnju u prošloj godini za 0,6 posto te se očekuje 3 posto povećanja u 2016. godini. U Varšavi, države članice će dobiti izvješće točno gdje svaka stoji te što moraju učiniti više. U svakom slučaju, predstavnici Republike Hrvatske neće se osjećati ugodno u tome društvu. Ne samo da RH nije zaustavila trend padanja vojne potrošnje nakon summita u Walesu, već je vojni proračun za 2016. toliko smanjila da se takvo što ne pamti u posljednjih 10 godina. Pitanje je dakle vjerodostojnosti RH kao partnera u NATO savezu, ako nešto obećate partnerima onda se ponašajte kao partner i ispunite preuzete obveze i obećanja.

Baltik

NATO je ostao šokiran brzinom i učinkovitošću Rusije kad je u pitanju njezino djelovanje u Ukrajini (okupacija Krima i dijelova istočne Ukrajine), a posebice njegove bivše članice sovjetskog bloka koje se boje da bi mogle biti ostavljene na cjedilu u sličnom scenariju.
Kako bi odagnali te strahove, čelnici NATO-a odobravaju slanje četiri bojne savezničkih snaga, po jedna u Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku, sa ciljem odvraćanja Rusije od pokretanja bilo kakve avanture. Svaka bojna će imati oko 800 vojnika, možda i nešto više, a njihov razmještaj će poslati signal NATO-ove odlučnosti svim zainteresiranim stranama.

“Spearhead” Force

Prednje isturene bojne su poduprte sa “”Spearhead Force” – službeno “Very High Readiness Joint Task Force” – koje broje oko 5.000 vojnika spremnih za razmještaj u roku nekoliko dana. NATO je utemeljio operativna zapovjedništva duž svoje istočne granice tako da spomenute snage mogu brzo pristići sa već razmještenim teškim naoružanjem čime se smanjuje vrijeme za uvođenje u borbu. Savez je također utrostručio veličinu snaga NATO-a na 40.000 vojnika čiji bi razmještaj usljedio nakon Spearhead postrojbi. Međutim, mnogi su zabrinuti činjenicom kako bi njihov razmještaj potraja tjednima ako ne i mjesecima. NATO je pripremio niz vježbi, posebno u istočnoj Europi za testiranje razine spremnosti i uvjeravanja nervoznih saveznika kako nisu prepušteni sami sebi. Također, raspoređeni su dodatni borbeni avioni kako bi se poboljšao air policing, osobito na području Baltika gdje se često susreću ruski avioni.

Kibernetička obrana

Ukrajinska kriza istaknula je opasnost od “hibridnog ratovanja, odnosno “kombinacijom konvencionalnog naoružanja i informacijskih tehnologija destabilizirati protivnika bez formalnog proglašenja neprijateljstava”. Čelnici NATO-a složili su se u Walesu da se kibernetički napad protiv države članice može smatrati ekvivalentom vojnog napada, što znači “jedan za sve, svi za jednoga “Članak 5. kolektivne obrane kao odgovor. Sada idu dalje, službenim proglašenjem kibernetičke obrane kao dijela NATO
operativnog područja zahtjevaju resurse i planiranje.

Pogled na jug

Nadogradnja i obnova NATO saveza u velikoj je mjeri potaknuta krizom u Ukrajini, ali čelnici Saveza su sve više zabrinuti ratovima na području Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Smrtonosni teroristički napadi u posljednje vrijeme, u Parizu i Bruxellesu osobito, počinjeni od strane Islamske države, poruka su kako je nestabilnost na
jugu i Mediteranu također prijetnja.  U skladu s tim, NATO ima za cilj uvesti “projekt stabilnosti” pružanjem savjeta i pomoći u regiji.