Nema sumnje kako će izbor Donalda Trumpa za novog američkog predsjednika biti prekretnica i za promišljanje o obrambenoj politici Republike Hrvatske, razvoju vojnih sposobnosti, a prije svega financiranju obrane.

Možda je dobro da se izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika dogodio upravo u trenutku kada su u punom jeku pripreme za obrambeni proračun u 2017. S obzirom na sve izrečeno tijekom kampanje, od novog američkog predsjednika ne treba očekivati previše razumijevanja za naše probleme kad je obrambeni proračun u pitanju. Prije nekoliko mjeseci Trump je na pitanje kako misli pomoći zemljama Baltika ako ih Rusija napadne, odgovorio: “Ako ih Rusija napadne, odlučit ću o pomoći tek nakon što vidim da li su te nacije ispunile svoje obveze prema nama. Ako oni ispunjavaju svoje obveze prema nama”, dodao je, “odgovor je da.”

Trump je u ovoj jednoj rečenici zapravo podvukao crtu kad je dosadašnje funkcioniranje Saveza u pitanju, doveo u pitanje Članak 5. i uvjetovao obranu članice Saveza. Tom je prigodom bio dosljedan u svojim razmišljanjima ranije izrečenim kako će povući američke snage iz Europe i Azije, ako saveznici ne budu platili više za američku zaštitu.

Tijekom 45-minutnog razgovora, Trump je tada ponovno naglasio tvrdolinijaški pristup koji je obilježio njegovu kandidaturu, tvrdeći kako će prisiliti saveznike na ravnomjernije troškove obrane u odnosu na postojeće troškove koje SAD ima desetljećima. U suprotnom, spreman je otkazati dugogodišnje nepovoljne ugovore i redefinirati što to znači biti partner SAD-a.

“Ja bih radije biti u mogućnosti nastaviti postojeće sporazume”, rekao je, ali “samo ako saveznici prestanu iskorištavati američku darežljivost koja više neće biti pristupačna”, zaključio je Trump.

Iz svega ovoga proizlazi kako će vrijeme donacija, sponzorstva i američke pomoći biti uskoro preispitano i svedeno na najmanju moguću mjeru. Ovdje nije samo riječ o Republici Hrvatskoj već o općem stajalištu novog američkog predsjednika spram svih saveznika i partnerskih zemalja.

Prema tome, fantaziranja o donacijama borbenih aviona F-16 ( Pentagon ih ni do sada nikada nije pokušao donirati već ih je nudio jedino proizvođač Lockheed Martin) tek sada su postala isprazna i bez ikakvog utemeljenja. Bivši ministar obrane Ante Kotromanović i načelnik GS OSRH general zbora Drago Lovrić kao da su imali kristalnu kuglu i sve ovo predvidjeli pa su u jako malo vremena srećom uspjeli navući toliko vrijedne američke opreme u OSRH koliko nije donirano u posljednjih 20 godina. Da je bilo pameti i volje, OSRH mogle su doći i do VLRS M270, ali bivša vlada apsolutno ništa nije učinila da se prethodno započeti razgovori nastave.

U neku ruku je dobro što je Donald Trump postao predsjednik, jer će se konačno političke elite u Republici Hrvatskoj morati probuditi i shvatiti da će država biti jaka i da će moći projicirati svoje političke i gospodarske interese u svijet, onoliko koliko bude i obrambeno jaka, odnosno koliko bude samostalno ulagala u vlastite obrambene sposobnosti. Sve drugo je podređenost, kompenziranje i ovisnost o nečijim tuđim interesima što je logična posljedica kokošarenja, moljakanja, osobito na području vojne obrane i opremanja OS.

Vojni proračun mora početi rasti, a u skladu sa novonastalim globalnim promjenama, uključujući i izbor Donalda Trumpa, potrebno je redefinirati i Dugoročni plan razvoja OSRH. NATO savez je dobra stvar za Republiku Hrvatsku, ali samo ako bude nadogradnja hrvatskim obrambenim sposobnostima, a ne izvor frazetina i floskula o bezuvjetnoj zaštićenosti od sveg zla ovoga svijeta. Jedna ovakva promjena koja se dogodila u SAD-u, može iz temelja promijeniti pojam savezništva, a na to Hrvatska mora biti spremna.

Najvažnije od svega, Hrvatska mora ulagati u vlastitu obranu i sigurnost kako bi ostala netaknuta i kako ne bi bila izložena poremećajima u međunarodnim odnosima. Dosadašnjim konceptom sigurnosne i obrambene politike to nije činjeno, pa je Donald Trump najbolja vijest koja se mogla dogoditi za takav sustav.

Vrlo brzo ćemo doznati da li je hrvatski državni i vojni vrh uopće shvatio što se dogodilo.