Na temelju članka 7. stavka 5. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) pokreće se postupak za
donošenje Odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj. Predlaže se sudjelovanje Oružanih snage Republike Hrvatske u sklopu Borbene skupine pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država s do 90 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (bitnica samohodnih višecjevnih lansera raketa), koji će biti razmješteni u Republici Poljskoj u 2017. i 2018. godini, s mogućnošću rotacije.

Pojavom novih sigurnosnih izazova i prijetnji te jačanjem nestabilnosti u neposrednom okruženju Saveza, od asimetričnih sukoba do hibridnih i terorističkih prijetnji, države članice NATO-a su se usuglasile oko potrebe jačanja zaštite granica te kolektivne sigurnosti i obrane članica NATO-a. Kao odgovor na promijenjene sigurnosne uvjete i nove ugroze, članice NATOa su na samitu u Walesu usvojile Akcijski plan za spremnost Saveza s ciljem stvaranja i jačanja operativne sposobnosti Združenih snaga vrlo visoke spremnosti u okviru nove reorganizirane strukture NATO snaga brzog odgovora. Implementacija Akcijskog plana za spremnost Saveza vodila je značajnim promjenama NATO postava snaga te potaknula dugoročnu prilagodbu Saveza kao kontinuiranu aktivnost, kroz tri ključne komponente vojnu, političku i institucionalnu
prilagodbu.

Na samitu NATO-a u Varšavi, u srpnju 2016. godine, zaključeno je kako je implementacija Akcijskog plana za spremnost Saveza uspješno provedena, no zbog novih prijetnji i izazova koji imaju dugoročna obilježja, saveznice su odlučile djelovati u dva osnovna smjera koji se odnose na dodatno jačanje kolektivnog odvraćanja i obrane kroz jačanje prednje prisutnosti u istočnim članicama Saveza te na projiciranje stabilnosti putem izgradnje institucionalne i sigurnosne arhitekture partnerskih država NATO-a.

Kao najkonkretniji oblik jačanja kolektivnog odvraćanja i obrane Saveza je odluka o uspostavi prednje prisutnosti NATO-a u saveznicama na istočnom krilu Saveza, što predstavlja snažnu poruku zajedništva i jedinstva država članica te unaprjeđenja transatlantske veze. Pritom treba uzeti u obzir kako je jačanje prednje prisutnosti u istočnim saveznicama samo jedan segment sveukupnog jačanja odvraćanja i obrane, u skladu sa savezničkom politikom spremnosti odgovora na sve prijetnje.

Najvidljiviji oblici osnaženja kolektivne obrane, pored ojačane prednje prisutnosti, danas se praktično manifestiraju kroz trostruko veće NATO snage brzog odgovora, s Združenim snagama vrlo visoke spremnosti u jezgri, kroz uspostavu osam prednjih NATO elemenata za integriranje snaga na teritoriju istočnih saveznica te provedbom zahtjevnog programa vježbi. Sve aktivnosti u okviru jačanja prisutnosti snaga na teritoriju istočnih saveznica su transparentne te se provode isključivo s ciljem jačanja kolektivnog odvraćanja i obrane.

Kao odgovor na pogoršano sigurnosno stanje u neposrednom susjedstvu uz granice Saveza, tijekom NATO samita u Varšavi, NATO članice usvojile su niz odluka radi jačanja odvraćanja i obrane Saveza. Uključuje angažman snaga u istočnim saveznicama sa strateškom svrhom pravovremene pripremljenosti i jačanja sposobnosti odvraćanja i obrane. Konkretna implementacija jačanja prednje prisutnosti provodi se kroz razmještanje ukupno četiri borbene skupine savezničkih snaga na rotacijskoj osnovi u državama u istočnom
dijelu Saveza – Republici Litvi, Republici Latviji, Republici Estoniji i Republici Poljskoj.

Navedene četiri borbene skupine bit će sastavljene od multinacionalnih savezničkih snaga, pod vodstvom četiri vodeće države – Kanade u Republici Latviji, Savezne Republike Njemačke u Republici Litvi, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Estoniji te Sjedinjenih Američkih Država u Republici Poljskoj.

Republika Hrvatska je na održanom NATO samitu u Varšavi poduprla odluku o jačanju nazočnosti Saveza u Republici Litvi, Republici Latviji, Republici Estoniji i Republici Poljskoj.
Zemlja domaćin Republika Poljska i Sjedinjene Američke Države kao vodeća nacija u Borbenoj skupini, zatražili su sudjelovanje jedne postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske (bitnice samohodnih višecjevnih lansera raketa) koja bi bila u sastavu multinacionalne borbene skupine, pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država u Republici Poljskoj. Pored Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, u toj Borbenoj skupini, snagama će participirati oružane snage Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, Rumunjske te Republike Poljske kao države domaćina.

Sudjelovanje u sklopu ojačane prednje prisutnosti komplementarno je i s ambicijom Republike Hrvatske u izgradnji i održavanju vlastite međunarodne vjerodostojnosti i
odgovornosti te bitno pridonosi daljnjoj izgradnji uloge Republike Hrvatske unutar NATO-a, kao i povećanju interoperabilnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske s oružanim snagama drugih država članica saveza. Aktivnim članstvom u NATO-u, Republika Hrvatska snažno pridonosi vlastitoj nacionalnoj sigurnosti i sigurnosti svojih saveznika te jačanju vlastitog položaja u međunarodnoj zajednici.

Na taj način, Republika Hrvatska ujedno realizira svoj strateški interes, prepoznajući Savez kao najčvršće jamstvo sigurnosti i stabilan okvir za angažman u očuvanju i promicanju regionalne, europske i međunarodne sigurnosti te transatlantskog savezništva i partnerstva, čije vrijednosti i interese u potpunosti dijeli. Odluka Republike Hrvatske o doprinosu jačanja odvraćanja i obrane Saveza predstavlja najkonkretniji oblik implementacije savezničkih odluka usvojenih na NATO samitu u Varšavi.