Predsjednica Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik OSRH Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je otvorenju zgrade novog sjedišta NATO-a u Bruxellesu te otkrivanju dvaju spomenika koji se nalaze ispred nove zgrade, spomen obilježja „Berlinskog zida“ i spomen obilježja „Članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora“.

Nakon radne večere šefova država i vlada NATO-a predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako je imala prigodu razgovarati s puno sudionika, između ostalih i s američkim te francuskim predsjednicima Donaldom Trumpom i Emmanuelom Macronom koje je pozvala u posjet Hrvatskoj. “Tijekom cijelog ovog druženja danas poslije podne, hodajući hodnicima nove zgrade NATO-a i kroz prijem koji je prethodio samitu bilo je dosta prigoda za razgovor.
Razgovarala sam i s predsjednikom Trumpom i pozvala ga u posjet Hrvatskoj”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović nakon završetka sastanka na vrhu.

“Iznenadila sam se koliko je razgovarao sa svima, uključujući i sa mnom. Uglavnom, bio je vrlo opušten, ležeran i ljubazan prema svima, čak se malo i šalio”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović o razgovorima s američkim predsjednikom s kojim je dotaknula mnogo tema, uključujući stanje na jugoistoku Europe.

“Tražila sam od njega da se ponovno SAD angažira, upozorila sam na sve ugroze koje postoje u našem susjedstvu i naglasila sam ulogu koju su Sjedinjene Države imale do sada i držim da će i dalje igrati važnu ulogu uz njihov fokus na prostor jugoistoka Europe, veći nego do sada”, dodala je Predsjednica.

“Razgovarala sam i s francuskim predsjednikom Macronom, kojeg sam također pozvala u posjet Hrvatskoj. Ustanovili smo da nijedan francuski predsjednik nikada nije bio u službenom posjetu Hrvatskoj. On je izrazio interes i nadam se da ćemo kroz diplomatske kanale i kroz zajednički rad uspjeti realizirati taj posjet. Naravno, razgovarali smo i o stanju u našim državama i našim bilateralnim odnosima”, kazala je.

Na sastanku na vrhu NATO-a prihvaćena su dva dokumenta, jedan o podjeli odgovornosti i troškova obrane, drugi o uključenju NATO-a kao organizacije u borbu protiv terorizma. “Atmosfera na samitu bila je iznimno dobra, vrlo pozitivna. Moram reći da je, osim o ove dvije teme, nas nekoliko govorilo o prostoru jugoistoka Europe. Začuđujuće velik broj ljudi spomenuo je potrebu da se obrati pozornost na razvoj događaja na jugoistoku Europe i na sve prijetnje”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Razgovarala sam i s kancelarkom Merkel. Dosta se sugovornika raspitivalo o trenutačnom stanju u Hrvatskoj i činjenici da nam u ovom trenutku predstoji imenovanje četiri ministara u Vladi. Pitali su općenito kako teku procesi u Hrvatskoj i kakva su očekivanja”, dodala je.

Nadalje kazala je kako je pozvala da se pokrene Akcijski plan za članstvo (MAP) za Bosnu i Hercegovinu. “Ustrajno inzistiram na načelu konstitutivnosti triju naroda u Bosni i Hercegovini. Znamo da to nije lako nekima prihvatiti, međutim, činjenica je da se Dayton temelji na principu jednakopravnosti triju naroda i građana. Na tome ću ustrajati i upozoravati na činjenicu da zaustavljanje, odnosno nikakav napredak u procesu pristupa Bosne i Hercegovine u članstvo Europske unije i NATO-a stvara vakuum koji onda ispunjavaju neke treće strane iz vlastitih interesa. Danas sam, u nazočnosti slovenskog premijera Mire Cerara i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana otvoreno pozvala na aktivaciju MAP-a za Bosnu i Hercegovinu, žurno i što prije kako bi se zemlju zadržalo na putu euroatlantskih integracija”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.