Ustavom utvrđena uloga Hrvatske vojske podrazumijeva provedbu triju temeljnih
misija: obrana teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske te
obrana saveznika, doprinos međunarodnoj sigurnosti i potpora civilnim institucijama i
stanovništvu.

Razvoj odgovarajućih sposobnosti utvrđenih dokumentima obrambenog planiranja
temeljni je preduvjet za uspješnu realizaciju misija i zadaća Hrvatske vojske. Razvoj
sposobnosti primarno je usmjeren na ispunjavanje zahtjeva za provedbu misije obrane
teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske te obrane saveznika, a iz tih se sposobnosti izvode i prilagođavaju sposobnosti za provedbu misije doprinosa
međunarodnoj sigurnosti i potpore civilnim institucijama i stanovništvu. Hrvatska vojska
usklađuje razvoj svojih sposobnosti sa zahtjevima koji proizlaze iz koncepta kolektivne
obrane odnosno članstva Republike Hrvatske u NATO-u i Europskoj uniji, posebno sa
zahtjevima iz paketa ciljeva sposobnosti prihvaćenih u sklopu NATO procesa obrambenog
planiranja. Tijekom 2017. godine Republika Hrvatska prihvatila je novi paket NATO ciljeva
sposobnosti za koji su u okviru svakoga pojedinačnog cilja izrađeni planovi implementacije.

Inicirane su određene promjene u teritorijalnom rasporedu postrojbi Hrvatske vojske
kako bi se osigurala bolja pokrivenost teritorija, učinkovitost i fleksibilnost u pripremi za
moguća angažiranja Hrvatske vojske u provedbi misija i zadaća. Hrvatska vojska
kontinuirano osigurava zaštitu suvereniteta nad hrvatskim morskim i zračnim prostorom
vlastitim sposobnostima, ali i kroz suradnju s drugim državnim tijelima i saveznicima.
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo provodi zadaću nadzora i zaštite zračnog prostora Republike
Hrvatske s istim snagama s kojima je uključena u sustav NATO integriranog sustava
protuzračne i proturaketne obrane NATO Integrated Air and Missile Defence System –
NATINAMDS.

Hrvatska vojska provodi nadzor i zaštitu suvereniteta, suverenih prava i provedbu
jurisdikcije Republike Hrvatske na moru samostalno i u sklopu zajedničkih akcija s drugim
državnim tijelima, u skladu s Godišnjim planom zajedničkih aktivnosti koji je izradilo Stručno tijelo Središnje koordinacije za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

Tijekom 2018. godine snage Obalne straže Republike Hrvatske ostvarile su povećanje
angažiranosti u provedbi operativnih zadaća u skladu s pregledom angažiranosti.
Nastavljeno je sudjelovanje u operacijama i misijama potpore miru te drugim
aktivnostima u inozemstvu, pojačane su aktivnosti vezane za buduće angažiranje u sklopu
NATO snaga brzog odgovora, NATO združenih snaga visoke spremnosti, NATO snaga
ojačane prednje prisutnosti, borbenih skupina Europske unije te UN misija i operacija. U
2017. godini upućeni su prvi kontingenti u NATO aktivnost „ojačana prednja prisutnost“ u
Republici Poljskoj jačine bitnice samohodnih višecjevnih lansera raketa pod vodstvom
Sjedinjenih Američkih Država i u Republici Litvi jačine mehanizirane satnije pod vodstvom
Savezne Republike Njemačke, čime Republika Hrvatska dokazuje sposobnost i spremnost kao članica NATO saveza.

Republika Hrvatska se 2017. godine, s ciljem razvoja vlastitih te doprinosa zajedničkim sposobnostima Europske unije, uključila u procese Stalne strukturirane suradnje Europske unije Permanent Structured Cooperation – PESCO u pet konkretnih projekata:
Vojna pokretljivost, Paket sposobnosti razmjestive vojne pomoći u slučaju katastrofe, Mreža
logističkih čvorišta u Europi i potpora operacijama, Unaprjeđivanje pomorskog motrenja te
Kibernetički timovi za brzi odgovor i zajedničko djelovanje u kibernetičkoj sigurnosti.
Dragovoljno vojno osposobljavanje od početka provedbe 2008. godine u pravilu se
realiziralo u dva uputna roka godišnje, a u 2018. godini prvi put su se provela tri redovna i
sedam izvanrednih uputnih roka.

Na izvanredne uputne rokove upućeno je 13 vrhunskih sportaša i osam doktora
medicine jer je to jedan od uvjeta za potpisivanje ugovora za ugovornog pričuvnika
vrhunskog sportaša odnosno prijma u djelatni vojni sastav na temelju provedenog natječaja.

Novčana naknada dragovoljnim ročnicima povećana je s 1.200,00 kuna na 2.000,00 kuna za svaki mjesec uspješno izvršenog programa obuke što je rezultiralo i povećanjem interesa za taj oblik osposobljavanja, a od siječnja 2019. naknada iznosi 3.000,00 kuna. S ciljem revitalizacije pričuvne sastavnice Hrvatske vojske, u veljači 2017. utvrđena je odluka o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Hrvatske vojske. U skladu s planom ustrojavanja i popune pričuvnog sastava Hrvatske vojske kompletirano je ustrojavanje svih šest pješačkih pukovnija.

Izmjenama podzakonskih propisa vezanih uz pričuvni sastav utvrđen je postupak
donošenja odluka o postavljenju razvrstanih pričuvnika na zapovjedne dužnosti za više i niže časnike i dočasnike, a pokrenute su i aktivnosti za izradu koncepta školovanja pričuvnih časnika i dočasnika. Za pričuvnike pozvane na službu u Hrvatsku vojsku određena je novčana naknada u iznosu od 150,00 kuna neto po danu.

U kategoriji ugovorne pričuve Ministarstvo obrane sklopilo je ugovor o službi u
ugovornoj pričuvi s 31 vrhunskim sportašem. Svrha kategorije ugovornih pričuvnika
vrhunskih sportaša je i promidžba Hrvatske vojske prilikom domaćih i međunarodnih
sportskih aktivnosti, sudjelovanje u promidžbenim aktivnostima za prijam osoblja, kao i
promicanje zdravog načina života u Hrvatskoj vojsci. Obrambeni proračun je od 2008. do 2017. godine smanjen za više od milijardu kuna.

Taj golem gubitak odrazio se na cjelokupan obrambeni sustav, a najviše na materijalna prava te na uvjete života i rada vojnika, dočasnika i časnika. Nakon višegodišnjega kontinuiranog pada izdvajanja u 2017. godini povećana su financijska sredstva namijenjena obrambenom resoru. U odnosu na 2016. godinu, Financijski plan Ministarstva obrane za 2017. godinu povećan je za 386 milijuna kuna ili 9,49 %. Financijski plan Ministarstva obrane za 2018. godinu iznosi 4.815.494.255 kuna i veći je u odnosu na 2017. godinu za 357 milijuna kuna ili 8 %. U skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine Financijski plan Ministarstva obrane za 2019. godinu nadalje nominalno raste za 300 milijuna kuna ili 5,4 % odnosno iznosi 5.075.302.937 kuna. U okviru tih dokumenata vidljiv je daljnji progresivni rast Financijskog plana Ministarstva obrane s 1,19 % BDP-a u 2016. godini na 1,32 % BDP-a u 2021. godini, čime se daje jasna slika kretanja prema zacrtanih 2 % BDP-a.

U cilju unaprjeđenja funkcionalnosti te povećanja sigurnosti komunikacijsko informacijskog sustava i izgradnje sposobnosti kibernetičke obrane provodi se niz projekata koji uključuju: informatizaciju poslovnih procesa Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, konsolidaciju stacionarnoga komunikacijsko-informacijskog sustava, izgradnju nove mrežne okosnice, uređenje i opremanje novoga glavnog podatkovnog središta te nabavu radiokomunikacijske i druge opreme za potrebe razmjestivoga komunikacijsko-informacijskog sustava.

U okviru potpore stanovništvu i civilnim institucijama potvrđeni su posvećenost i spremnost Hrvatske vojske u zaštiti života i materijalnih dobara kroz pomoć i zaštitu u protupožarnoj sezoni, uključujući i angažiranje u inozemstvu, potporu u zaštiti i uklanjanju posljedica poplava, hitno medicinsko prevoženje, traganje i spašavanje na kopnu, moru i otocima te tijekom odavanja počasti preminulim hrvatskim braniteljima.

Kako bi postrojbe Hrvatske vojske bile bliže i skratile vrijeme potrebne reakcije kada
nastupi štetni događaj, krenulo se u izmjenu operativnog rasporeda za ravnomjerniji
razmještaj na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. Tijekom 2017. godine razmještene su inženjerijske postrojbe iz Knina u Sinj i iz Vinkovaca u Vukovar. U 2018. godini ponovno je otvorena vojarna u Pločama i u njoj raspoređena nova satnija mornaričko-desantnog pješaštva kao jamac sigurnosti i stabilnosti na jugu Hrvatske.

Kontinuirana bilateralna obrambena suradnja težišno je bila usmjerena na strateški
važne partnere i ostale države NATO-a i Europske unije odnosno na države od posebne
važnosti s vanjskopolitičkog i sigurnosnog gledišta. Održan je niz sastanaka na ministarskoj
razini s partnerima na području obrane i sigurnosti poput Sjedinjenih Američkih Država,
Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, Savezne Republike Njemačke,
Države Izraela, Republike Poljske, Talijanske Republike, Kraljevine Švedske, Mađarske,
Republike Slovenije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

U okvirima obrambene diplomacije kroz aktivnosti međunarodne vojne suradnje,
naročito sa strateškim partnerima, pokrenuti su i ostvareni projekti u područjima opremanja i razvoja vlastitih i zajedničkih savezničkih vojnih sposobnosti.

Vlada Republike Hrvatske je u ožujku 2018. donijela odluku o nabavi višenamjenskog borbenog aviona. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 14. siječnja 2019. primila na znanje Obavijest Stručnog tima Ministarstva obrane za provedbu pripremnih radnji za nabavu višenamjenskog borbenog aviona kojim je utvrđeno da nisu ispunjeni potrebni uvjeti za sklapanje ugovora između Republike Hrvatske i Države Izrael o nabavi višenamjenskog borbenog aviona F-16 C/D Barak. Obavijest se temelji na službenoj obavijesti Države Izrael Republici Hrvatskoj od 10. siječnja 2019. da, suprotno preuzetoj odgovornosti, ne može ishoditi odgovarajuće odobrenje Sjedinjenih Američkih Država za isporuku aviona F-16 C/D Barak Republici Hrvatskoj te je Vlada Republike Hrvatske stavila izvan snage Odluku Vlade Republike Hrvatske o nabavi višenamjenskog borbenog aviona od 29. ožujka 2018.

Za jačanje borbene spremnosti Hrvatske vojske važni su i nastavak nabave topa 30
mm i protuoklopnog vođenog sustava za vozilo Patria, uvođenje u operativnu uporabu
haubica 155 mm i helikoptera Kiowa Warrior te izgradnja obalnog ophodnog broda.
Borbena spremnost jača se i obukom i vježbama. U listopadu 2018. održana je
intergranska vježba „Velebit 18 – združena snaga“ kao najsloženija vježba Hrvatske vojske
od Domovinskog rata. Vježba se provodila istodobno na poligonima na Slunju, Gašincima,
Gakovu i Udbini te na hrvatskom Jadranu.

Osim klasičnih borbenih zadaća vježba je obuhvatila i sve današnje suvremene prijetnje, uključujući borbu protiv terorizma, borbu u urbanom području te kibernetičku obranu na operativnoj i taktičkoj razini. Cilj vježbe bio je razviti sposobnosti visoke integriranosti snaga, kontroliranog i preciznog upravljanja vatrom, brzog i učinkovitog manevra snaga te usklađenog djelovanja tijekom provedbe operacije.

Pred Hrvatskim vojnim učilištem „Dr. Franjo Tuđman“ je transformacija u sveučilište.
Pokrenuti preddiplomski studiji vojnog inženjerstva i vojnog vođenja i upravljanja pristupaju na suvremen i atraktivan način edukaciji i osposobljavanju novih časnica i časnika Hrvatske vojske. Pokretanje studija „Vojno pomorstvo“ u suradnji sa Sveučilištem u Splitu u rujnu 2018. važan je za razvoj Hrvatske ratne mornarice i time dobivanje kvalitetnih pomorskih časnika. Njegovim otvaranjem kadetski studiji organizirani su za sve tri grane Hrvatske vojske.

KOMENTIRAJTE (FACEBOOK)