Defender.hr je došao u posjed dokumenta Službe za opremanje i modernizaciju MORH-a pod nazivom “Analiza izvodivosti i isplativosti remonta i  produženja životnog vijeka aviona MiG-21 bis i MIG-21UM” iz travnja 2012. Defender.hr će u nekoliko nastavaka ekskluzivno objaviti sve detalje ove analize koju je radilo Stručno povjerenstvo temeljem zaključka sa sjednice Vijeća obrane održane 18.listopada 2010. Naime, ministar obrane je temeljem zaključaka sa spomenute sjednice svojom Odlukom u studenom 2010. formirao  Stručno povjerenstvo sa zadatkom izrade Analize izvodivosti i isplativosti remonta i produženja životnog vijeka aviona MiG-21″. Analiza se, pored uvoda koji opisuje ulogu i zadaće HRZ i PZO, sastoji od slijedećih naslova:1. Minimalni operativni zahtjevi HRZ i PZO2.Uvjeti ograničenja za produženje životnog vijeka aviona3.Tehničko-tehnološki postupak produženja životnog vijeka aviona  a) Stanje resursa aviona remontiranih 2003.godine  b) Izračun operativnih troškova aviona MiG-21  c) Stanje resursa neremontiranih aviona  d) Operativni zahtjevi za razinu opremljenosti i modernizacije4.Mogućnosti ZTC-a u postupku produženja životnog vijeka5.Prijedlog provedbe postupka produženja životnog vijeka  a) mišljenje ruskih stručnjaka  b) Mišljenje ukrajinskih stručnjaka  c) Mišljenje rumunjskih stručnjaka6. Analiza rumunjske ponude7. Analiza ukrajinske ponude8. Usporedna tablica rumunjske i ukrajinske ponude9. ZaključakU prvom nastavku ove Analize, portal Defender.hr donosi najvažnije dijelove Analize pod točkama 1-3. Zapravo, radi se o točkama koje su bile sastavni  dio “Preliminarnog izvješća o izvodivosti i isplativosti remonta i produljenja životnog vijeka borbenih aviona MiG-21” donesenog u siječnju 2011., pa  će nekima puno toga već biti poznato. To preliminarno izvješće, dakako, tada nije obuhvatilo mišljenje ruskih, ukrajinskih i rumunjskih stručnjaka kao i njihove ponude, jer ih tada nije ni bilo. One su dodane kasnije preliminarnom izvješću, pa je u travnju 2012., sastavljena upotpunjena  Analiza koju Defender.hr ekskluzivno počinje objavljivati u nastavcima.Dakle, kad su u pitanju “Minimalni operativni zahtjevi HRZ i PZO, Analiza ističe kako HRZ i PZO svojim borbenim avionima MiG-21bisD provodi zadaće  nadzora i zaštite zračnog prostora RH, ispunjava preuzete obveze RH kao članice NATO saveza te provodi potrebnu obuku letačkog sastava. Minimalni broj aviona za provedbu navedenih zadaća ne bi smio biti manji od 14 aviona. Prema tipu aviona, potrebno je 10 aviona Mig-21bis (jednosjeda) i četiri aviona MiG-21UM (dvosjeda). Potrebe za navedenim brojem aviona prizlaze iz slijedećeg:Temeljem dosadašnjeg iskustva u održavanju aviona MiG-21 očekivana operativna raspoloživost istih je oko 60 %, što znali da bi HRZ i PZO u svakom trenutku raspolagao sa 6 ispravnih aviona MiG-21bis i 2 do 3 aviona MiG-21UM.Za potrebe sustava NATINADS ( NATO Integrated Air Defence System ) HRZ i PZO prenio je ovlasti zapovjedanja dežurnim borbenim dvojcem nadređenom NATO zapovjedništvu. Za obavljanje navedene zadaće HRZ i PZO treba osigurati stalno spremna 3 naoružana borbena aviona MiG-21bis u sustavu dežurnog borbenog dvojca.Preostala 3 aviona MiG-21bis i 2-3 aviona MiG-21UM koristila bi se za provedbu obuke pilota i održavanje letačkih sposobnosti, čime bi se mogao  osigurati minimalni prosječni nalet od 60 sati godišnje po pilotu,Prema NATO standardima piloti borbenih aviona moraju godišnje ostvariti nalet od minimalno 120 sati kako bi bili obučeni i spremni za provedbu zadaća,  piše u Analizi.U poglavlju “Uvjeti ograničenja za produženje životnog vijeka aviona”, u Analizi piše da su ograničenja za remont i produženje životnog vijeka aviona, prije svega,  njihova starost (godina proizvodnje od 1972-1981.), neisplativost provedbe potrebne modernizacije oružnih sustava aviona (radar, ciljnik, naoružanje) zbog navedene starosti.Sukladno Pravilniku o održavanju vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike (NN51/10), moguće je razmotriti remont i produženje životnog vijeka na četiri remontirana aviona koji se nalaze u operativnoj uporabi i 8 neremontiranih aviona koji su izvan operativne uporabe, stajalo je u prvom Preliminarnom izvješću iz siječnja 2011. Pravilnikom je definirano ako je tehničko stanje pojedinih aviona zadovoljavajuće te ako za to postoji neophodna potreba, avionima se može iznimno produžiti životni vijek za maksimalno 9 godina (30 % ukupnog resursa), tj. do ukupno 39 godina starosti ili do ispunjenja odobrenog radnog (satnog) resursa odnosno što prije nastupi.Potom se Analiza bavi stanjem resursa aviona remontiranih 2003. u Rumunjskoj. Pa tako kaže, da prema navedenim prethodno spomenutim kriterijima, od ukupnog broja aviona remontiranih 2003. godine koji su sada u operativnoj uporabi, životni vijek se može produžiti za samo 4 aviona i to na jednom avionu maksimalno do 2014. godine (ev.broj 166), na dva aviona do 2016.( 116 i 167) te na jednom avionu do 2020. (ev.broj 117). Potrebno je istaknuti, piše u Analizi, kako je u ovo skupini aviona temeljni ograničavajući faktor – starost aviona – godina proizvodnje.Detaljni prikaz “Stanje resursa remontiranih aviona MIG-21” prikazuje Tablica 1 na fotografijama.Sukladno izračunu Zapovjedništva HRZ i PZO, operativni troškovi aviona MIG-21 u RH za jedan sat leta iznose 47.452.50 kuna. U izračun cijene jednog sata leta uzeto je u obzir cijena remonta, utrošak goriva, motornog ulja, hidroulja i ostalih maziva, pričuvnih dijelova, usluge oržavanja aviona, godišnje usluge ZTC-a, trošak plaća pilota i zrakoplovno tehničkog osoblja.Ukupni teoretski operativni godišnji troškovi za 10 aviona MiG-21 i sa ukupnim godišnjim naletom od 850 sati iznosili bi oko 40 milijuna kuna.Ukupni realni operativni godišnji troškovi za 10 aviona MiG-21 godina i ispravnosti eskadrile od 55% iznose 22 milijuna kuna, piše u Analizi. Nadalje, Analiza donosi stanje resursa neremontiranih aviona. Od neremontiranih aviona, na 6 Mig-21bis proizvedenih 1981.godine i na dva MiG-21Um proizvedena 1979.godine životni vijek bi se samo teoretski mogao produžiti na ukupno do 39 godina starosti, tj.do 2018., odnosno 2020.Međutim, važno je napomenuti, piše u Analizi, kako su neremontirani avioni izvan operativne uporabe od 2003.godine, nekompletni, dugotrajno izloženi raznim vremenskim utjecajima, deformirani i nagriženi korozijom, a električne instalacije i elektronička oprema su neupotrebljivi. Također, na istim se avionima nije mogla provesti funkcionalna provjera ispravnosti rada avionskih sustava i instalacija, jer na avionima nedostaju motori, dijelovi i sustavi kojima se postupak provjere pouzdano omogućuje i koji je u skladu s propisima o zrakoplovno-tehničkom održavanju aviona MIG-21.Neremontirani avioni nisu u letnom stanju od 2003.godine. Zbog toga nisu održavani prema pravilima zrakoplovno-tehničke struke za eventualno obnavljanje resursa. Stoga je za ove avione nužna stručna pomoć ovlaštenih inozemnih remontnih organizacija u detaljnom pregledu i defektaciji aviona s ciljem procjene stvarnog stanja, mogućnosti, isplativosti remonta i produženja životnog vijeka, troškovima i dinamici provedbe.Stanje resursa neremontiranih MiG-ova – 21 prikazuje Tablica 2. na fotografiji.nastavlja se….( Kako su Rusi odbacili mogućnost produženja resursa na neremontiranim zrakoplovima i umjesto toga ponudili MiG-29 ).