Švedska, Rumunjska, Litva, Latvija, Estonija službeno su objavile povećanje vojnih proračuna zbog krize u Ukrajine. Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashdown već je dramatično zavapila kako ne zna što se još treba dogoditi da članice EU shvate da moraju izdvajati više za obranu. Američki predsjednik Barack Obama i glavni tajnik NATO saveza Anders Fogh Rasmussen još su odrješitiji kad su obrambena izdvajanja u pitanju. Trenutna napetost na relaciji NATO-EU vs Rusija, najveća je napetost još od završetka Hladnog rata. Ponovno je na djelu provedba ruske politike sa pozicija sile i moći spram susjednih zemalja, a kriza prijeti prelijevanjem sukoba u “trbuh” Europe, odnosno Moldaviju, nekoliko stotina kilometara od granica Republike Hrvatske. I dok Baltičke zemlje javno naglašavaju kako se ne mogu osloniti samo na saveznike unutar NATO-a, dakle moraju pokazati puno više incijative u razvoju obrambenih sposobnosti te shodno tome povećavaju proračun, za RH kao da je vrijeme stalo. Prijetnje i ugroze i dalje su asimetrične, neprijatelj je i dalje nevidljiv. Međutim, na pomolu je klasičan rat, zračno kopnena bitka modernog doba…sa uporabom tenkovskih sredstava i aviona, desantnih postrojbi..ovisno o tome da li Rusija misli ići do kraja Izgleda kao da se ništa nije naučilo na primjeru Gruzije, odnosno Osetije. Niti od jednog hrvatskog dužnosnika nismo mogli čuti barem najavu kako će se razmotriti mogućnost povećanja vojnog proračuna uslijed novonastalih okolnosti. Zapravo, kako uopće o tome bilo što reći kada nije donesen niti Dugoročni plan razvoja OSRH, a razlog nedonošenja pogađate….opet financije. Naime, kod izrade Dugoročnog plana razvoja OSRH bitan je i proračun države općenito, odnosno veliki utjecaj na realizaciju Plana imaju rebalansi proračuna koji se u RH događaju svaka četiri mjeseca i koji stalno prijete uzimanju sredstava u vojnom proračunu. Bez stabilnosti financijskog sustava nema niti kvalitetnog Dugoročnog plana razvoja OSRH, pa ono što vrijedi u planovima danas, više ne vrijedi sutra. To se moglo najbolje vidjeti na primjeru još uvijek važećeg DPR-a koji apsolutno nema više nikakve veze sa stvarnošću, upravo zbog financija. Pa kad je to već tolika nepoznanica kako je uopće moguće reći ili nagovijestiti povećanje obrambenog proračuna. Nikako. U usporedbi s 2012. godinom udio obrambenog proračuna u BDP-u je smanjen s 1,41% na 1,34% BDP-a. Samo 12% se troši na izgradnju i opremanje, ostalo je održavanje i plaće. Čak i Grčka u teškim problemima zbog gospodarske situacije izdvaja 2,3 % BDP-a. Teško je zamisliti da bi se kod takvog stanja svijesti i percepcije hrvatskih političara itko od njih ‘očešao kad bi se u plamenu našla i Moldavija. “Spasit će nas Ameri, poslat će F-16….i dalje je mantra nekih hrvatskih vojnih dužnosnika kojima je ulazak u NATO savez značio rješavanje svih sigurnosnih problema. Čemu onda toliko novaca za modernizaciju i opremanje izdvajaju primjerice Nizozemska, Belgija, Danska..zemlje za koje je teško uopće i pretpostaviti da bi ih bilo tko mogao napasti, pa koji su to onda njihovi interesi? Prevladava osjećaj da je Hrvatska i dalje sa glavom u pijesku kad je u pitanju novo razdoblje Hladnog rata, osluškuje jedino što se događa u Briselu bilo da je riječ o NATO savezu ili EU i kao vrijedna članica samo klima glavom. Do kada će biti tako..ne zna se. Ne zaboravite, trenutno se aktivno provodi združena operacija vojnog i političkog vrha “Zelena čistka-jedan dan za čišći okoliš”….nema što..mirnodopska uloga OSRH ima sve veći značaj, da su barem međunarodne prilike takve. AUTOR: Mario Duspara