Defender.hr donosi najvažnije izvatke koje sadrži “GODIŠNJE IZVJEŠĆE O SPREMNOSTI OBRAMBENOG SUSTAVA, PROVOĐENJU KADROVSKE POLITIKE I UKUPNOM STANJU U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU, S IZVJEŠĆEM O STANJU OBRAMBENIH PRIPREMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2011. GODINU”, a gdje je i više nego očito kako se OSRH nalaze u teškim problemima pri izvršavanju svojih zadaća. “Nedostatak financijskih sredstava najvidljiviji je u području održavanja i opremanja. Sve češće oslanjanje na vanjsku uslugu održavanja višestruko povećava troškove održavanja uz istovremeno generiranje problema poput: • nepostojanja strateških partnera za održavanje borbenih materijalno-tehničkih sredstava, • nedostatka višegodišnjeg financiranja i ugovaranja održavanja tehnike, naročito zrakoplovne, • dugotrajnih remonta brodova i mornaričkih sredstava, • otežavanja provedbe postupaka nabave s jedne strane (jedan od razloga je i često revidiranje iskazanih potreba zbog smanjenja odobrenih financijskih sredstava) te • sporosti u provedbi ugovorenih usluga. Financijska sredstva za održavanje vojne imovine primarno se namjenjuju za održavanje zrakoplovne tehnike, uključujući protupožarnu eskadrilu koja je na vrhu prioriteta održavanja. U protupožarnoj sezoni dostignuta je razina od 60% stalne operativne raspoloživosti svih letjelica.Održavanje plovila i mornaričkih tehničkih sredstava, u uvjetima nedovoljnih, a potom i smanjenih financijskih sredstava obavljano je selektivno kako bi se zadržala plovidbenost, dok se pojedini brodski sustavi, oprema i mornarička tehnička sredstva nisu održavali propisanom dinamikom. Obavljen je remont na 12 brodova, a odustalo se od remonta šest brodova. U održavanju plovidbenosti brodova prioritet su brodovi Obalne straže (100% ispravnosti na kraju 2011. godine). Plovidbenost brodova Flotile HRM-a je 90%. Kao najveći pojedinačni problem u održavanju brodova ostaje neispravnost glavnih motora na raketnoj topovnjači RTOP-11. Na brodu su izvršeni radovi antikorozivne zaštite s izmjenom katodne zaštite na podvodnom dijelu broda. Radarski sustav GEM već treću godinu održava se isključivo korektivno zbog nedostatka financijskih sredstava. Višegodišnje nedostatno financiranje održavanja borbene tehnike HKoV-a umanjilo je ispravnost koja je pala ispod razine koja osigurava nesmetano izvršavanje zadaća HKoV-a. Najkritičnija je ispravnost tenkova koja je iznosila 24% od ukupno 75 tenkova, oklopništva ukupno 49% od 226 sredstava te raketnih sustava za potporu. Prioritet u održavanju tehnike HKoV-a bio je na opremi namijenjenoj za mirovne operacije, inženjerijskim strojevima i opremi te strojevima za razminiranje. Kod nebojne tehnike najveći je problem održavanje nebojnih vojnih vozila zbog njihove starosti i istrošenih resursa. Održavanje ovakvog voznog parka nije ekonomično, a njihovo neodržavanje narušava spremnost postrojbi. Sposobnost kretanja i mobilnosti Oružanih snaga na funkcionalnim zadaćama, zadaćama obuke i školovanja te vojnih vježbi umanjena je zbog nedostatka nebojnih vozila i zastarjelosti voznog parka nebojnih vozila. Opskrba svim klasama vojnog materijala u zemlji i inozemstvu bila je dostatna za funkcioniranje i sudjelovanje u operacijama, no to se postiže uz snižavanje kriterija i agresivne mjere racionalizacije i štednje na vojnom materijalu. Oružane snage raspolažu s 22 vojno-skladišna kompleksa u kojima se ukupno nalazi 181 skladišni objekt za skladištenje svih klasa vojnog materijala. Od toga samo 57 skladišnih objekata (31%) odgovara suvremenim ekološkim i sigurnosnim propisima Europske unije.Tijekom 2011. godine Vojno-zdravstveno središte provelo je 7175 pregleda pripadnika/ca Oružanih snaga. U ordinacijama primarne zdravstvene zaštite obavljena su 35 233 pregleda. Zbog nedovoljnih proračunskih sredstava namijenjenih za zdravstvene preglede, prioritet je dodijeljen ocjeni zdravstvene sposobnosti za sudjelovanje u međunarodnim operacijama, a potom provedbi zdravstvenih pregleda povratnika/ca iz mirovnih operacija. U takvim okolnostima, nisu se provodili propisani periodični zdravstveni pregledi, čime se povećao rizik kasnog otkrivanja bolesti odnosno tjelesnih oštećenja. Periodički pregledi djelatnih vojnih osoba nisuobavljani sukladno vremenskim kriterijima i realizirani su samo za 31% osoblja. Zbog nedovoljnih proračunskih sredstava, Oružane snage su morale odustati i od provedbe programa aktivnog adaptivnog odmora povratnika/ca iz mirovnih operacija i članova njihovih obitelji. Funkcioniranje zdravstvene zaštite otežano je zbog nedostatka potrebnog broja liječnika/ca. Tijekom 2011. godine kao i prethodnih godina nastavljen je trend odlaska liječnika/ca iz službe (6 – 10 godišnje), a zainteresiranost za prijam u sustav je slaba.Postojeća topnička sredstva ne udovoljavaju zahtjevima i sposobnostima u smislu mobilnosti, dometa i kalibra. Opremanje topničkim sredstvima nije započeto zbog nedostatka financijskih sredstava. Zbog nedostatka sredstava nije provedena planirana nabava inženjerijskih strojeva.Odgođena je nabava sredstava za individualnu NBK zaštitu zbog nedostatka financijskih sredstava. U 2011. godini nije realiziran niti jedan projekt opremanja i modernizacije HRM-a iako je planirana nabava autonomnog podvodnog vozila i sustava za identifikaciju brodova. Zbog nedostatka financijskih sredstava nije se pristupilo ugovaranju i izgradnji obalnih ophodnih brodova kao preduvjeta za razvoj sposobnosti Obalne straže u zaštiti interesa Republike Hrvatske na moru.Problem operativne funkcionalnosti radarskog sustava „Enhanced Peregrine“ dovodi u pitanje kvalitetan nadzor površinske situacije na moru. Radarski sustav GEM SC 2050 je na kraju životnog ciklusa te je nužna njegova zamjena novim sustavom.Višegodišnja nedovoljna ulaganja u specijalne alate i mjernu opremu za održavanje zrakoplova te objekte za njihovo održavanje dovela su HRZ i PZO u situaciju da nije u mogućnosti provoditi propisane stupnjeve održavanja na svim tipovima zrakoplova. Dugogodišnje neopremanje opremom za opsluživanje letenja zrakoplova dovelo je granu u ovisan položaj u dijelu opsluživanja zrakoplova o uslugama civilnih struktura na aerodromima baziranja što nije u skladu sa standardima NATO-a i preuzetim obvezama, a za posljedicu ima i nemogućnost samoodrživosti zrakoplovnih snaga angažiranih u operacijama. Najkritičnije stanje je s nebojnim motornim vozilima u Oružanim snagama. U operativnoj uporabi u Oružanim snagama nalazi se tek 44% propisanog broja nebojnih motornih vozila. Različite marke i tipovi vozila za posljedicu imaju složeno održavanje, obuku i uporabu. Oružane snage nisu opremljene  odgovarajućim nebojnim vozilima. Vozila civilne izvedbe ima 59,31%, a vozila vojne izvedbe 40,69%. Po starosti i dostignutim resursima uporabe nebojna motorna vozila ne jamče pouzdanost uporabe, a svojim taktičko-tehničkim značajkama ne udovoljavaju razvoju planiranih sposobnosti Oružanih snaga. Prosječna starost ovih vozila iznosi 21 godinu, s prosječno prijeđenih 133 088 kilometara. Za ispunjavanje zadaća Oružane snage je potrebno sukcesivno opremiti s 417 nebojnih vozila različitih tipova do 2018. godine.U 2011. godini zbog nedostatka sredstava izostala je realizacija izgradnje i modernizacije objekata i infrastrukture u skladu s iskazanim potrebama, prioritetima i planovima. Raspoloživa sredstva bila su usmjerena prioritetno na provedbu zakonom uvjetovanih ispitivanja i najnužnije aktivnosti temeljnog i korektivnog održavanja. Izostanak investicija uzrokuje potrebu sve češćeg i zahtjevnijeg korektivnog održavanja objekata i infrastrukture. Razina održavanja objekata i infrastrukture nije zadovoljavajuća, što utječe na njihovu ispravnost, vijek trajanja te sigurnost djelatnika/ca koji ih koriste. Preustrojem i smanjenjem Oružanih snaga smanjio se broj vojnih objekata, no nije došlo do njihove modernizacije, objedinjavanja kapaciteta i racionalizacije korištenja. Razmještaj postrojba i zapovjedništava nije se provodio zbog usporene dinamike izgradnje i razvoja zamjenskih smještajnih kapaciteta na perspektivnim lokacijama. Izrada razvojnih i urbanističkih planova te tehničke dokumentacije (projekata) potrebne za planiranje, razvoj, izgradnju i modernizaciju objekata i infrastrukture bila je nepotpuna i nesustavna.Potpora civilnim institucijama (medicinski letovi, traganje i spašavanje, potpora jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave), koja je dio temeljnih misija i zadaća Oružanih snaga, financira se iz raspoloživih sredstava Financijskog plana Ministarstva obrane. S obzirom na to da je troškove za ovu namjenu teško unaprijed predvidjeti, svako dodatno angažiranje veće od planiranoga odražava se na sredstva namijenjena funkcioniranju Oružanih snaga.Vidljiv napredak u implementaciji ciljeva snaga ostvaren je u području obuke i vježbi gdje je došlo do značajnog približavanja standardima NATO-a što dokazuje niz u 2011. uspješno provedenih i za 2012. planiranih ocjenjivanja (certifikacije) i potvrđivanja (afirmacije) deklariranih snaga. U pojedinim ciljevima kasni se s nabavom ključne opreme što je jedan od najvažnijih uzroka poremećaju u dinamici, a leži u činjenici što je najveći dio financijskih sredstava namijenjenih za opremanje i modernizaciju iskorišten za servisiranje obveza Projekta borbeno oklopno vozilo. Od ukupnih sredstava namijenjenih za opremanje i modernizaciju u 2011. godini 94% je utrošeno na obveze u ovom projektu.