Vojni helikopteri Mi-8 koji su do sada služili za medicinske letove (HEMS) u Republici Hrvatskoj, više se neće moći koristiti u tu svrhu kad se osnuje višenamjenska helikopterska služba i kada RH postane punopravna članica EU, jer tako nalažu pravila Europske agencije za sigurnost letenja (EASA), doznaje Defender.hr. Naime, u EU postoji odredba da zrakoplovi moraju imati Svjedodžbu o plovidbenosti u skladu sa propisom EC 1702/2003 (Pravilnik o certifikaciji). To znači da helikopteri za HEMS moraju biti EASA certificirani zrakoplovi prema ORO.AOC.100 c. jer se radi o komercijalnim letačkim operacijama. Helikopteri Mi-8 nisu EASA certificirani zrakoplovi kao što to nije ni ovih dana spomenuti Ka-32.  Ovom informacijom padaju u vodu sva nastojanja da vojni helikopteri i dalje obavljaju medicinske letove u sklopu buduće višenamjenske helikopterske službe, odnosno prijevoz pacijenata s čime su računali u vladi kako ne bi morali raspisivati međunarodni natječaj.   Vlada Republike Hrvatske je još 3. kolovoza naložila osnivanje Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Projekta uspostave višenamjenske zrakoplovne službe zaštite i spašavanja, međutim do sada se Povjerenstvo nije konstituiralo, odnosno nitko ne zna tko su mu članovi. Zanimljivo, Povjerenstvo ima još mjesec dana da dostavi prijedlog rješenja Vladi RH.  Računa se da 30 posto stradalih u prometnim nesrećama umire tijekom transporta do bolnice, a uvođenje helikopterske službe smanjilo bi taj broj za trećinu. S obzirom na to da hrvatska država nema novca za tako skup projekt, a dužna je prema EU pravilima od početka 2014. ustrojiti takvu službu, vrlo nemušto pokušava naći rješenja u sklopu dosadašnje prakse koja je neodrživa, a sada smo pokazali i suprotna EU regulativi koja je za Hrvatsku obvezna. Prema procjenama stručnjaka, Hrvatskoj će trebati 7-10 helikoptera, a njih treba tražiti između EC-135, EC-145, AW-109, BK117, AS365 i sličnih tipova helikoptera. Nemoguća je misija kupiti toliko helikoptera, osposobiti od 30-50 novih pilota i isto toliko tehničkog osoblja, ustrojiti organizaciju, zaposliti stručnjake koji će je voditi i ishoditi svu potrebnu dokumentaciju kako bi se osnovala organizacija za održavanje itd.  Namjera je da se helikopteri lociraju u pet različitih baza po Hrvatskoj i to najvjerojatnije: Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru koji bi u roku 20-30 minuta mogli intervenirati na bilo kojem području. Vrlo je vjerojatno, ako dođe do međunarodnog natječaja, da se za potrebe službe iznajme postojeće vojne zračne baze. U slučaju da država ponudi na korištenje kapacitete vojnih baza, cijena helikopterskih usluga bila bi za državu znatno povoljnija. Budimo realni, prošli su svi rokovi da Republika Hrvatska stvori učinkovit sustav višenamjenske helikopterske službe i bolje je da se veća sada baci pogled na tržište takvih usluga kako bi se barem u prvih nekoliko godina angažirale strane tvrtke dok se istovremeno trebaju stvarati uvjeti da se kroz neko vrijeme ustroji domaća višenamjenska helikopterska služba. “Bojim se da ćemo morati ipak ići na međunarodni natječaj za višenamjensku helikoptersku službu, jer mi jednostavno nismo sposobni stvoriti službu u tako kratkom vremenu do 2014. Usto, podjele i otpori unutar Državne uprave za zaštitu i spašavanje, MUP-a i MORH-a su velike po tome pitanju, a nemamo niti dovoljno stručnjaka koji bi uspješno vodili ovaj projekt čak i idealnim uvjetima općeg konsenzusa svih sudionika u procesu”, rekao nam je bivši dužnosnik DUZS. Pored toga, za HEMS, helikopter mora biti najmanji što god je to moguće kako bi mogao slijetati na što više različitih lokacija. Ovo se posebno odnosi na urbana područja a isto tako i za slijetanja u krugu manjih bolnica koje nemaju uređena mjesta, odnosno platforme za slijetanje helikoptera. Važno je limitirati težinu helikoptera kako bi se povećale njegove letne sposobnosti  i smanjilo strujanje zraka prema tlu što može biti veliki problem u neposrednoj blizini mjesta nesreće, a i u urbanim područjima gdje ima veliki broj promatrača. Tijekom prijevoza pacijenata vibracije se moraju svesti na najmanju moguću mjeru. Pacijenti se već i onako nalaze u vrlo stresnoj situaciji zbog koje je povećana potrošnja, a u isto vrijeme kisik je jedan od neophodnih preduvjeta preživljavanja. Nedvojbeno je dokazano da vibracije kod pacijenata povećavaju stres. Kakve su vibracije u vojnim helikopterima tipa MI-8 ne treba posebno niti spominjati. Ono što vrijedi za vibracije vrijedi i za buku kod vojnih helikoptera, a česta je situacija da su pacijenti u takvom stanju da ne mogu nositi slušalice za zaštitu od buke. Pa je jedina preostala opcija davanje sedativa pacijentima kako bi se umanjili štetni utjecaji iz njihova okruženja. (ukoliko to već ranije nije učinjeno). HEMS helikopteri učestalo slijeću na lokacije gdje je prisutno mnogo ljudi. Osim toga uređena mjesta za slijetanje helikoptera su obično smještena u neposrednoj blizini ili na krovu bolnice, koja su najčešće u urbanim područjima. Zbog učestalog slijetanja i polijetanja osobitu pažnju treba posvetiti smanjenju razine buke koja nastaje pri slijetanju i polijetanju. Zbog posebnih obilježja mjesta nesreća nužno je poduzimati posebne sigurnosne mjere. Npr. glavni rotor mora biti postavljen visoko, a ispušni dim mora biti odvraćen. Repni rotor također mora biti zaštićen kako bi se onemogućilo ozljeđivanje osoba koje pružaju pomoć i promatrača. Izuzetno je važno da se vrijeme potrebno za startanje i gašenje svede na najmanju moguću mjeru kako bi se što je brže moguće stiglo do žrtava i obavio njihov prijevoz. Helikopteri namijenjeni za HEMS mora imati letne sposobnosti 1. razreda (Performance Class 1). Da bi mogao izvoditi operacije u skladu s letnim sposobnostima 1. razreda helikopter mora biti certificiran za kategoriju A. To znači da mora biti opremljen s najmanje dva motora, a također mora posjedovati određenu opremu koja je povezana sa sigurnošću obavljanja operacija, kao što su dvostruki uređaji za upravljanje, podmazivanje i sl. Helikopter kategorije A mora posjedovati letne sposobnosti koje će jamčiti da će se u slučaju kvara let sigurno nastaviti. U skladu s uvjetima za letne sposobnosti 1. razreda (Performance Class 1) helikopter može u slučaju kvara jednog od njegova dva motora, u bilo kojem trenutku, i uz zadovoljavajuće sigurnosne uvjete za letenje osobito tijekom faza polijetanja i slijetanja.